“DADOH ZLATO ZA ŽELJEZO” 1914. – 1918.
Hrvatska u vrijeme Prvoga svjetskog rata

Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu, u želji da upozna javnost i potakne na promišljanje posjetitelje o desetljećima "zaboravljanim", tj. prešućivanim zbivanjima iz povijesti hrvatskog naroda u vrijeme Prvoga svjetskog rata, priredio je izložbu pod naslovom “DADOH ZLATO ZA ŽELJEZO”.

Ideja o izložbi nastala je na temelju spoznaje da se u zbirkama Hrvatskoga povijesnog muzeja nalazi nekoliko tisuća raznovrsnih muzejskih predmeta koji su, bez obzira na njihove spomeničke, umjetničke i druge vrijednosti, originalni materijalni izvori i svjedoci prohujalog vremena. Interes za obradu i prezentaciju teme Prvoga svjetskog rata potakle su, na neki način, i demokratske promjene koje su se dogodile u Europi i  u Hrvatskoj devedesetih godina 20. stoljeća.

Izložba nastoji predstaviti povijesne činjenice koje ukazuju na to da teritorij hrvatskih zemalja, izuzev dijela Srijema, nije bio obuhvaćen ratnim operacijama. Stoga izložba ukazuje na odvijanje djelomičnih ratnih operacija na moru koje su bile ograničenog karaktera, a bile su vezane uz neke jadranske luke i područja na istočnoj obali Jadrana.

Izložba želi ukazati i na činjenicu da je vojna povijest Hrvata u vrijeme Prvoga svjetskog rata zapravo povijest pojedinih jedinica koje nisu bile objedinjene u jedinstvenoj postrojbi, nego su uključivane u pojedine Armije, u skladu s potrebama poduzimanih ratnih operacija, a koje su bile pod zapovjedništvom njemačkog i austro-ugarskog vojnog vrha. Stoga su postrojbe regrutirane s područja hrvatskih zemalja, kao i iz Bosne i Hercegovine (koju je Austro-Ugarska anektirala 1908.) najvećim dijelom ratovale na Balkanskom, Istočnom i Talijanskom bojištu.

Izložba u svojoj prezentaciji, s državno-pravnog gledišta, ukazuje na povijesnu činjenicu da je završetkom Prvoga svjetskog rata po diktatu država pobjednica, a u skladu s "Wilsonovim načelima o pravu naroda za samoodređenje“, nastala nova državna tvorevina Kraljevstvo (Kraljevina) Srba, Hrvata i Slovenaca s novim granicama, odnosno gospodarskim prostorom, koja nije riješila hrvatsko nacionalno pitanje.

Na izložbi je predstavljeno blizu 600 predmeta iz svih zbirki Hrvatskoga povijesnog muzeja. Među izlošcima izuzetno su značajni predmeti koji su darovani tadašnjem Arheološko-historičkom odjelu Hrvatskoga narodnog muzeja u Zagrebu 1919. nakon raspuštanja austro-ugarskih pukovnija u sastavu XIII. zagrebačkog zbora.