Bribirska glavica jedan je od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj. Zbog povoljnoga prometnog i strateškog položaja oduvijek je imala funkciju utvrde, a poznato je kako se tu nalazila liburnska i rimska Varvaria pa srednjovjekovni Breberium, sjedište najmoćnijeg hrvatskog srednjovjekovnoga roda Šubića Bribirskih. Vidljive ruševine na Bribirskoj glavici i bogata prošlost pobudile su zanimanje arheologa koje traje više od 100 godina.
Izložba je rezultat suradnje dvaju nacionalnih muzeja – Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu i Hrvatskoga povijesnog muzeja u Zagrebu. U prikazu i prezentaciji teme suradnji dvaju muzeja priključio se i Muzej grada Šibenika. Lokalitet Bribirska glavica sa svojim bogatim arheološkim slojevima – od prapovijesti pa sve do kasnog srednjeg vijeka – tema je zajedničke arheološko-povijesne izložbe, ali i spona budućih stalnih postava dvaju muzeja.
Izložba nosi naslov po arheološkom projektu Varvaria / Breberium / Bribir, istraživanjima koja su u tijeku, a koja je prije 110 godina započeo fra Lujo Marun – otac hrvatske arheologije. Naslovom ukazujemo na značenje lokaliteta, opravdanost daljnjeg istraživanja, njegove zaštite i prezentacije. S druge pak strane, podnaslov Razotkrivanje slojeva simbolički ocrtava koncepciju izložbe koja uz kratki historijat istraživanja u cijelosti prezentira povijesni kontinuitet života na Bribiru od prapovijesti do kasnoga srednjeg vijeka.
Osnovica izložbe arheološki je materijal, pronađen stoljetnim naporima generacija arheologa, a arheološki materijal bribirskoga srednjovjekovnog sloja predstavljen je u širem povijesnom kontekstu, putem prvorazrednih pisanih povijesnih izvora te likovnih i umjetničkih djela, od kojih je dio po prvi put izložen na takav način da tvori jedinstvenu kulturno-povijesnu cjelinu. Kako bi se muzeološki prikazalo i interpretiralo široko postavljeno vremensko razdoblje i prostor, izbor građe značajno je proširen. Arheološki nalazi s Bribirske glavice upotpunjeni su građom velike povijesne i umjetničke vrijednosti iz fundusa HPM-a, posudbama iz srodnih arhivskih i muzejskih ustanova, privatnog vlasništva te građom koja se čuva in situ u crkvenim riznicama te vrijednom rukopisnom građom i relikvijarima iz samostana sv. Frane u Šibeniku.
Nekoliko je ciljeva koji se žele postići izložbom: ukazati na povijesni kontinuitet života na Bribiru i potaknuti mjerodavne institucije na shvaćanje važnosti daljnjeg istraživanja, njegove zaštite i prezentacije, ukazati na stanje i položaj obaju muzeja bez stalnih postava, izborom građe istaknuti njihov nacionalni značaj i međusobno nadopunjavanje muzejskih fundusa te naglasiti interdisciplinarnost arheologije, historiografije i povijesti umjetnosti koja se ogleda u koncepciji izložbe.
Sukladno tomu, prilagođavajući se prostornim datostima barokne palače HPM-a (240 m2 izložbenoga prostora), osmišljeno je šest izložbenih cjelina koje kronološki prate razvoj naselja i života na Bribirskoj glavici.
Prve četiri cjeline pod nazivima Povijest istraživanja, Bribirska glavica prije dolaska Rimljana, Antička Varvaria, Ranosrednjovjekovni Breberium na temelju najnovijih rezultata i spoznaja arheologije prezentiraju građu kronološki raspoređenu po razdobljima. Likovni postav sugerira fragmentarnost materijalnih ostataka, ali i fragmentarnost naše spoznaje o vremenu, događajima i procesima. Cilj je prikazati poticajne rezultate i važne odgovore koje je hrvatska arheologija dosad ponudila te nova pitanja koja je otvorila. Za potrebe izložbe, izloženi materijal iz fundusa MHAS-a značajno je dopunjen predmetima iz stalnoga postava Muzeja Grada Šibenika, poput vrijednoga nalaza Ratnika iz Vaćana koji je po prvi put prezentiran javnosti.
Nazivi izložbenih cjelina Rod Šubića Bribirskih – župani, kneževi, banovi i Sumrak Bribira sugeriraju i kronološki prate razvoj roda. U Hrvatskoj južno od Gvozda Šubići Bribirski na prijelomu 13. i 14. stoljeća postali su gotovo samostalni vladari, banovi i gospodari Hrvata, koji su u svojim rukama koncentrirali veliku moć, aktivno sudjelujući u međunarodnoj politici svoga vremena. U cjelini, simbolično nazvanoj Sumrak Bribira, bavimo se pitanjem slabljenja roda, gubitkom Ostrovice i ostalih posjeda, prelaskom jedne grane roda na Zrin te konačno osmanlijskim osvojenjem Bribira 1522. godine.
Nažalost, to je samo jedna od tema koja je i dalje nedostupna javnosti nepostojanjem stalnih postava dvaju ključnih nacionalnih muzeja, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika – Split i Hrvatskog povijesnog muzeja. Izložba, dakle, otvara pitanje realizacije i ingerencije budućih stalnih postava u kojima će se vrjednovati i prezentirati značajni procesi i događaji kao i „topografija“ hrvatske nacionalne povijesti.
IZLOŽBENE CJELINE
1. Povijest istraživanja
2. Bribirska glavica prije dolaska Rimljana
3. Antička Varvaria
4. Ranosrednjovjekovni Breberium
5. Rod Šubića Bribirskih – župani, kneževi, banovi
6. Sumrak Bribira
Pogledaj izložbu