Ovom virtualnom izložbom, posvećenom danu Svih Svetih, predstavljene su fotografije Mirogoja - „najveće hrvatske galerije na otvorenom“, koje je u listopadu 2018. snimila fotografkinja Hrvatskog povijesnog muzeja Ivana Asić.
Centralno zagrebačko groblje – Mirogoj – smješteno je na obroncima Medvednice te se smatra jednim od najljepših groblja u Europi. Na prostoru Mirogoja sredinom 19. stoljeća nalazio se ljetnikovac preporoditelja Ljudevita Gaja. Nakon njegove smrti početkom 70-ih godina 19. stoljeća gradske vlasti otkupile su cijelo imanje te je ondje napravljeno groblje. Groblje je službeno otvoreno 6. studenoga 1876. godine. Oblik samoga groblja dizajnirao je arhitekt Hermann Bollé, upotrijebivši pri tome monumentalnu kompoziciju arkada, paviljona i kupola, isprepletenu bogatom vegetacijom. Prema obećanju, gradska općina nije dirala Gajev perivoj, a na groblju su uza sve putove zasađeni drvoredi lipa, javora, smreka, divljeg kestena...
Mirogoj je označen kao opće i skupno groblje za pripadnike svih vjeroispovijesti, a posebno je naglašeno da sljedbenici svih vjeroispovijesti imaju jednaka prava i dužnosti. Za razliku od starih zagrebačkih groblja koja su bila u vlasništvu crkava, vlasnikom Mirogoja postala je gradska općina.
Dana 15. listopada 1885. godine dovršena je gradnja arkade u koju su, uz prigodnu svečanost, pokopani posmrtni ostaci Ljudevita Gaja, Stanka Vraza, Vatroslava Lisinskog, Dragutina Seljana, Dimitrija Demetra... Odluke o osobama koje će biti pokopane u arkadu preporoditelja donosilo je Gradsko poglavarstvo, a zbog nedostatka novaca, gradnja arkada završena je 1. studenog 1929. godine.
Svoje posljednje počivalište na ovom zagrebačkom groblju pronašli su brojni hrvatski velikani, primjerice, političari Franjo Rački, Matko Laginja, Gjuro Basariček, Pavle i Stjepan Radić, zatim, pisci August Šenoa, Antun Gustav Matoš, Eugen Kumičić, Miroslav Krleža, Vjenceslav Novak, Ivana Brlić Mažuranić, sportaši Krešimir Ćosić, Matija Ljubek, Dražen Petrović, redatelj i teatrolog Branko Gavella, hrvatski ban i književnik Ivan Mažuranić, znanstvenik Dragutin Gorjanović Kramberger, te skladatelj i dirigent Ivan Zajc, pjevač Ivo Robić, dirigent Vjekoslav Šutej i mnogi drugi. I sam arhitekt Hermann Bollé ondje je pokopan. Neki od spomenika na Mirogoju djelo su hrvatskih umjetnika, npr. Antuna Augustinčića, Ivana Meštrovića, Ede Murtića, Vanje Radauša...
Pogledaj izložbu