Tek držim, da mogu bez samohvale reći, da sam hrvatskoj dramskoj umjetnosti služio po najboljem znanju, te našem kazalištu – dovevši ga uz velike i moralne i materijalne žrtve na dolični moderni niveau – odredio budući pravac. Za ovo me je žalibože stigla neočekivana plaća: veliki novčani gubitak, brzi zaborav, i mnogi napadaji savremenika. (Stjepan Miletić, iz Kronike plemićke obitelji Milleticha, 1899.)

Portret obitelji Miletić predstavlja virtualni pogled u obiteljsku ostavštinu Miletić koja se čuva u fundusu HPM-a. Virtualna prezentacija obiteljske cjeline, odnosno građe plemićke obitelji Miletić, vezana je uz život uže obitelji Stjepana pl. Miletića (1868.-1908.), prvoga intendanata Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu čija se uprava smatra začetkom suvremene epohe u kojoj je hrvatsko kazalište, kao moderno oblikovana ustanova, započelo svoje kazališno 20. stoljeće i prije njegova kalendarskog nastupa.

Građa obitelji Miletić u muzej je pristizala u više navrata, darovanjem i otkupom od Zlate Miletić (supruge Oktavijana Miletića) te je pohranjena u nekoliko muzejskih zbirki prema vrsti predmeta, a koji čine tematski i sadržajno sraslu cjelinu čija je kontekstualizacija moguća jedino međusobnom usporedbom predmeta unutar ostavštine. Vremenski raspon ostavštine Miletić obuhvaća razdoblje od početka 19. stoljeća do završetka Prvog svjetskog rata. Obradom se rekonstruira obiteljska povijest i genealogija,  te kulturni i društveni krug u kojem se obitelj kretala u vremenu obilježenom složenim i slojevitim procesima nacionalne integracije i modernizacijskih strujanja u hrvatskim zemljama u austro-ugarskom okviru. U muzeološkom smislu, središnji predmet ostavštine je Kronika Plemićke Obitelji Milleticha jer poznavanje njena sadržaja omogućava nam da uspostavimo veze između predmeta u ostavštini na razini cjelokupnog fundusa.

Sačuvani predmeti pripadali su Stjepanu Miletiću i supruzi Boženi te njihovoj djeci Renati i Oktavijanu, koji će kasnije krenuti očevim stopama i postati jedan od najpoznatijih hrvatskih redatelja. Iako je Miletić svoje plemićko podrijetlo cijenio i naglašavao, značaj plemstva još u njegovo doba počeo je padati. Njegova je obitelj po karakteru bila građanska, a do te je transformacije došlo upravo u 19. stoljeću ženidbenim povezivanjem s uglednim građanskim obiteljima, u vremenu kada se feudalno društvo preobražavalo u građansko kapitalističko društvo. Sačuvani portreti i fotografije za koje je Miletić zapisao kako su se čuvali u našoj obiteljskoj zbirci svjedoče kako se obitelj ženidbeno povezala sa srpskom plemićkom obitelji Šupljikac, potom trgovačkim obiteljima Kuzmanović i Popović te naposljetku ljekarničkom obitelji Katkić.

Miletićevo javno djelovanje uveliko je obilježeno banovanjem Károlyja Khuena Héderváryja čiji je poziv da preuzme upravu Narodnog hrvatskog zemaljskog kazališta ocijenio kao najzamašniji korak u svom životu(1894.-1898.). Sačuvani Miletićevi zapisi i predmeti svjedoče o težnji obitelji da sačuvaju trajno sjećanje i uspomenu na obiteljsku povijest.

Autorica izložbe: Nikolina Šimunović

Fotografije: Ivana Asić

Izrada i implementacija virtualne izložbe: Zdenka Šinkić