Izbori za Predsjednika Republike Hrvatske 1992. - 2015. iz fundusa Hrvatskog povijesnog muzeja
Ususret nadolazećim predsjedničkim izborima, Hrvatski povijesni muzej priredio je virtualnu izložbu „Izbori za Predsjednika Republike Hrvatske 1992.-2015.“. Iz fundusa Dokumentarne zbirke II predstavljamo odabrane promidžbene materijale s dosadašnjih predsjedničkih izbora u Republici Hrvatskoj - od prvih predsjedničkih demokratskih izbora održanih u samostalnoj Republici Hrvatskoj 1992., pa sve do posljednjih izbora, održanih 2014./2015. godine.
Ustavne odredbe o Predsjedniku Republike Hrvatske
Zakonom o izboru Predsjednika Republike Hrvatske određene su opće odredbe, kandidiranja, izbori i tijela za njihovo provođenje, glasovanje i utvrđivanje rezultata glasovanja, troškovi provođenja izbora, zaštita izbornog prava, stupanje na dužnost i polaganje prisege.
Ovlasti, način izbora i rada, te nadležnosti, funkcije i dužnosti Predsjednika RH definirani su u 14 članaka Ustava RH (od 94.-107.) i sadrže slijedeće odredbe:
Predsjednik RH predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, brine za redovito, usklađeno i stabilno djelovanje tijela državne vlasti, te odgovara za obranu državne neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti. (Članak 94.) Bira se na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, na vrijeme od pet godina (s tim da ista osoba može vršiti dužnost Predsjednika najviše dva puta za redom) većinom svih birača koji su izašli na izbore. Ako ni jedan od kandidata ne dobije potrebnu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana i to između dva kandidata koja su u prvom krugu osvojila najviše glasova. Izbor se obavlja najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata aktualnog predsjednika, dok novoizabrani Predsjednik prilikom preuzimanja dužnosti polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. (Članak 95.)
Tijekom mandata Predsjednik Republike ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost, niti smije biti aktivnim članom u nekoj političkoj stranci. (Članak 96.)
U slučaju kraće ili duže spriječenosti Predsjednika RH da obavlja svoje dužnosti, odnosno u slučaju njegove ostavke, ili smrti prije isteka mandata, predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda, a na prijedlog Vlade, dok se izbori za novog Predsjednika Republike moraju održati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dužnosti privremenog predsjednika Republike. (Članak 97.)
Dužnost je Predsjednik Republike da: (1) raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje; (2) raspisuje referendum u skladu s Ustavom; (3) povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja uživa povjerenje većine svih zastupnika; (4) daje pomilovanja; (5) dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom, te obavlja druge dužnosti određene Ustavom. (Članak 98.)
Predsjednik Republike surađuje s Vladom RH u oblikovanju i provođenju vanjske politike tako da: (1) odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda RH u inozemstvu; (2) donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija RH u inozemstvu (uz prethodni supotpis predsjednika Vlade RH), (3) prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija. (Članak 99.)
Kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga RH Predsjednik Republike: (1) imenuje i razrješuje vojne zapovjednike, (2) na temelju odluke Hrvatskoga sabora objavljuje rat i zaključuje mir, (3) u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države može (uz supotpis predsjednika Vlade) narediti uporabu oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje. (Članak 100.) U slučaju ratnog stanja, nemogućnosti zasjedanja Hrvatskog sabora, ili redovitog obavljanja ustavne dužnosti tijelima državne vlasti - Predsjednik Republike može sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati joj, te donositi uredbe sa zakonskom snagom (zajedno s predsjednikom Vlade) na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora – uz obavezu da ih podnese na potvrdu saboru čim on započne s radom. (Članak 101.)
Predsjednik Republike može predložiti Vladi da razmatra određena državna pitanja i sudjelovati u raspravi o njima, te zajedno s Vladom RH usmjeravati rad sigurnosnih službi i odlučivati o imenovanju njihovih čelnika. Zajedno s Vladom i njezinim predsjednikom, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, može raspustiti Hrvatski sabor – u slučaju da sabor izglasa nepovjerenje Vladi, ili da ne donese državni proračun u roku od 120 dana. (Članak 102.-104.)
Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti, pri čemu postupak za utvrđivanje njegove posebne odgovornosti može pokrenuti Hrvatski sabor (dvotrećinskom većinom svih zastupnika) na razmatranje Ustavnom sudu RH. Ako Ustavni sud u propisanom roku (od 30 dana) dvotrećinskom većinom svih sudaca utvrdi odgovornost Predsjednika Republike, njegova dužnost prestaje. (Članak 105.)
Inače, Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti pa ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda - osim u slučaju da je počinio kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. (Članak 106.)
Predsjedniku Republike u obavljanju dužnosti pomažu savjetodavna tijela (čije članove on sam imenuje i razrješuje u skladu s načelom diobe vlasti) okupljena u njegovom Uredu, koji surađuje sa stručnim službama Vlade RH u obavljanju poslove od zajedničkog interesa, a sredstva za rad Ureda Predsjednika Republike osiguravaju se iz državnog proračuna. (Članak 107.)
Pogledaj izložbu