Karte vojnogeografskih instituta u Hrvatskom povijesnom muzeju
Karte vojnogeografskih instituta u Hrvatskom povijesnom muzeju pedeset i prvi je po redu katalog muzejskih zbirki Hrvatskoga povijesnog muzeja te prvi objavljen u e-obliku. Slijedeći pozitivne primjere europskih i svjetskih baštinskih institucija kao i rad geoinformacijskih sustava, izradi ovog specijaliziranog izdanja u e-obliku prionulo se prije svega zbog specifičnosti kartografske građe, kojoj nove tehnološke mogućnosti daju nemjerljivo veću interakciju s krajnjim korisnikom za razliku od tiskanih izdanja.
Hrvatski povijesni muzej od 1968. godine kontinuirano objavljuje kataloge muzejskih zbirki. Riječ je o specijaliziranoj seriji publikacija s ciljem sistematične obrade muzejske građe kojima se kontinuirano stremi afirmaciji muzejske struke. Nove tehnološke mogućnosti i novi uvjeti rada obilježeni pandemijom virusa COVID-19 i potresom zbog kojega je Hrvatski povijesni muzej do daljnjega zatvoren za javnost bili su poticaj da se s ciljem ostvarivanja dostupnosti fundusa nakon pedeset tiskanih kataloga okrenemo ka elektroničkom izdanju.
Postupkom digitalizacije, stručne obrade te prezentacije obuhvaćeno je više od 1100 jedinica kartografske građe različite provenijencije koja sačinjava veći dio fundusa Kartografske zbirke, poput topografskih karata, tematskih karata, planova, atlasa i priručnika kao vrijednih povijesnih izvora. Spomenuti kartografski prikazi od kojih većina do sada nije izlagana niti objavljivana, prikazuju europske i hrvatske zemlje u izdanju dvaju najvažnijih vojnogeografskih instituta na području srednje i jugoistočne Europe u razdoblju od prve polovice 19. stoljeća do osamdesetih godina 20. stoljeća – nekadašnji Carski i kraljevski Vojnogeografski institut u Beču (K. u. K. Militärgeographisches Institut) te Vojnogeografski institut u Beogradu (danas Vojnogeografski institut „General Stevan Bošković“).
Ovim e-katalogom na jednom je mjestu prikazana i objavljena mnogobrojna te raznovrsna kartografska građa u izdanju gore navedenih instituta, čime je cjelovitije prikazan rad navedenih institucija te dio fundusa Kartografske zbirke Hrvatskoga povijesnog muzeja. Kao sličan i suvremen način prikaza kartografske građe (primjerice katastarske karte, karte gradova i državnih teritorija) može se spomenuti portal Mapire.eu tvrtke Arcanum iz Mađarske, čija baza podataka sadržava digitaliziranu kartografsku građu iz razdoblja Habsburške/Austro-Ugarske Monarhije, a u čijem je projektu digitalizacije sudjelovalo više europskih arhiva (https://maps.arcanum.com/en/). Nadalje, digitalizirani primjerci austrougarskih topografskih karata, specijalki, izrađenih u mjerilu 1:75 000 mogu se pronaći kao digitalna kolekcija na stranicama knjižnice u New Yorku (New York Public Library, https://www.nypl.org/).
Navigacija i pretraživanje e-kataloga jednostavnim pristupom omogućava korisnicima da sami odaberu sadržaj pretraživanja uz pomoć filtera (primjerice izdavač, vrsta kartografske građe te vremenska i zemljopisna odrednica), a radi što boljeg prikaza detalja na kartama je ponuđena i opcija uvećavanja te smanjivanja. Također je omogućeno i kontinuirano nadopunjavanje kataloga novom kartografskom građom te komparativnim materijalima što će ubuduće doprinijeti široj povijesnoj kontekstualizaciji ove specifične građe. Zaštita originalnih muzejskih predmeta postignuta je digitalizacijom, a sve s ciljem očuvanja ove vrijedne kulturno-povijesne baštine koja danas uz ostalo svjedoči o mnogobrojnim promjenama upravno-teritorijalnog ustrojstva hrvatskih zemalja kroz povijest.
Autorica kataloga je Iva Katarina Vukičević, autor dizajna, programiranja i digitalnog razvoja Nikola Vidović, stručne suradnice Jelena Balog Vojak, Anja Batina, mag.ing.geod. et geoinf. (Prehnit d.o.o.) i Zdenka Šinkić. Građu je digitalizirala i naslovnicu izradila Ivana Asić, lekturu potpisuje Iva Klobučar Srbić, a prijevod Boris Blažina i Maja Mladinov.